Devojačko srceDevojačko srce (lat. Lamprocapnos spectabilis) je višegodišnja biljka iz grupe dimnjača (Fumariaceae). Ova vrsta je jedini predstavnik svog roda (Lamprocapnos). Uzgaja se kao ukrasna biljka, usled veoma dekorativnog izgleda cvasti i cvetova. Cvetovi su u obliku srca, dugački do 5 cm, na izduženim horizontalnim drškama cvasti. Cvetaju tokom kasnog proleća i leta.
|
Lepi čovekCinija je jednogodišnja baštenska biljka, koja je u narodu više poznata pod nazivom lepi čovek. Podseća na hrizanteme ili loptaste dalije, i cveta u nežnim pastelnim i jarkim bojama. Od leta do prvih mrazeva unese mnogo boja u vrtove, na terase, balkone i prozore. Zbog raznovrsnih boja, formi i trajnosti cveta, kao i lakog gajenja cinije su veoma popularne ukrasne biljke.
Razlikuju se po visini, izgledu i boji cveta. Dele se u tri grupe: patuljaste, srednje visoke i visoke. Visina varira od patuljastih koje narastu do visine od 15 santimetara do onih visine 90 santimetara. Cinija se gaji na otvorenom i voli puno sunca, a samo poneki kultivari uspevaju u polusenci. Odgovara joj mesto zaštićeno od vetra, bogato hranljivo i umereno vlažno zemljište. Cinija dobro podnosi sušu, i ne voli preterano zalivanje. Međutim, duga suša je može oslabiti i povremeno je treba zaliti odstajalom vodom ili kišnicom. Seme cinije se sakuplja kada se cvet potpuno osuši. U proleće se sadi seme na otvoreno, ili u saksije, a kasnije se rasadi, iako značajan broj mladih biljaka prilikom presađivanja ugine. Zemljište se redovno zaliva, i već za 6 do 8 nedelja mlade biljke cvetaju. |
Gladiola |
Dalija |
Gladiola, latinski naziv (Gladiolus hybridum) je biljka dobijena ukrštanjem čak četiri do pet vrsta. Gladiole imaju stabljiku koja može narasti u visinu i do 1,5 metar I sabljaste listove duge oko pola metra.
Cvetovi su vrlo krupni, organizovani u klasove, nemaju miris, i najrazličitijih su boja. Cveta od maja do kraja avgusta. Pozemno stablo je lukovica. Rod gladiola obuhvata više od 250 divljih vrsta. Prirodno su rasprostranjene u Evropi, Africi i Aziji. Zbog svoje lepote, ovo cveće jako je popularno kao rezani cvet u cvećarstvu, za dekoracije I bukete. HortenzijaHortenzije sa raskošnim loptastim cvetovima različitih boja i nijansi ulepšavaju vrtove tokom celog leta sve do jeseni. I kada ne cvetaju njihovi veliki tamnozeleni listovi su zanimljivi ukrasi, posebno u kombinaciji sa cvećem u vrtu. Ova baštenska biljka nije zahtevna za gajenje.
Boje cvetova se menjaju zavisno od vrste, ali i od sastava i kiselosti zemljišta, od plave do ljubičaste, ružičaste i crvene. Prirodna boja cveta je ružičasta ili bela, ali malim "trikovima" može da se menja. Plava ili ljubičasta boja cvetova se dobija, ako se zemljištu doda po jedna supena kašika istucane stipse više puta kada se pojave pupoljci. Cvetovi dobijaju plavu boju, i ako se u zemljište uz korenje stave ekseri, ili iglice bora rasporede na zemljište oko grma. Nekada su žene dobijale plavu boju cvetova, tako što su u vodu za zalivanje dodavale mastilo za nalivpero. Samo kod belih sorti hortenzija boja cvetova ne zavisi od zemljišta, i uvek su beli. LaleTulipan potiče sa prostora Male Azije, a najveći broj sa prostora Kazahstana i podnožja planina Pamir i Hindukuš. Ime je dobio po turskoj reči tulipant - što znači turban, a spada u porodicu ljiljana.
U Holandiju je donešen pre 400 godina i izazvao je pravu revoluciju u tadašnjem poslovnom svetu. Današnje vrste su, većinom, dobijene ukrštanjem vrsta, a uglavnom potiču od vrste Tulipa gesneriana. Postoje u svim mogućim bojama, crveni, žuti, rozi, ljubičasti, bijeli, uokvireni drugom bojom, pa sve do tamnih, skoro crnih vrsta. Postoji preko stotinu različitih vrsta, a još uvek se proizvode nove. Lukovice se sade u plodno, dobro drenirano zemljište i voli da je na sunčanom mestu. Uzgajaju se i kao rezani cvet za vaze i koristi za razne aranžmane. |
Dalija je višegodisnja biljka koja potiče iz Meksika. Uzgaja se uglavnom zbog cvetova različitog oblika i boja. Voli humusom bogat supstrat, dobro dreniran, koji ne zadržava višak vlage. Nabolje joj odgovara mesto u vrtu koje je celog dana izloženo suncu.
U vreme letnjih vrućina treba je redovno zalivati. Na zemlju oko biljaka dobro je staviti debeo sloj malca radi sprečavanja isparavanja vode. Gomolj i dalija sade se napolju tek kada potpuno prođe opasnost od prolećnih mrazeva. Zemlju za sadnju najbolje je prekopati u jesen, a u proleće ih zasaditi. MargaretaMargareta, latinski naziv (Chrysanthemum) je višegodišnja biljka (perena), poznata još i kao Ivančica. Potiče od divljih margareta. U prirodi rastu na teritoriji Evrope i Severne Amerike. Kao divlje i samonikle biljke, margarete se u nekim krajevima koriste kao začin, lek i hrana.
Margareta cveta od maja do oktobra meseca. Cvetovi su najčešće bele boje a ima I vrsta sa cvetovima u roze, žutoj ili ljubičastoj boji. Veličina cveta je uglavnom oko 8 cm. Latice su najčešće u jednom redu, mada kod naprednijih vrsta mogu biti gušće i rasporedjene u više slojeva. U novije vreme proizvode se vrste margareta sa šarenim listovima što daje posebnu dekorativnost. RužaRuža (lat. Rosa) je rod drvenastih biljaka iz familije Rosaceae. Uzgaja se zbog lepih mirisnih cvetova i do danas postoje mnogi hibridi i kultivari ruža koji se međusobno razlikuju po boji i izgledu cveta, mirisu i postojanju trnova. Postoji veliki broj divljih ruža, čiji se plod (šipak, šipurak) bogat vitaminom C koristi u ishrani i za pripremu čajeva.
Ruža se pored svoje lepote i mirisa kao ukrasno cveće koristi u: kozmetici, medicini i kulinarstvu. Ruža se u kozmetici koristi najčešće kao eterično ulje ili se miris (ekstrakt) dodaje u parfeme, šampone ili razne kreme. U kulinarstvu ruža često služi kao začin ali se u nekim krajevima (Bugarska) pravi slatko ili džem od ruže a kao poslastica najpoznatiji je ratluk sa ukusom ruže. Ruža (naročito divlja ruža šipak) se ranije (i danas) koristila za čajeve protiv raznih tegoba a danas se sastojci ruže i šipka koriste za pravljenje lekova. NarcisVišegodišnja biljka iz istoimenog roda Narcissus, a spada u lukovičaste biljke i porodicu Amaryllidaceae.
Trenutno ima puno hibridnih sorti Narcisa, najčešće su proizvedene u Holandiji i Engleskoj. Narcis cveta od marta do maja, a trenutno postoji u različitim bojama. Ima ih bele boje, žute, narandžaste, jednobojne i dvobojne. Blagog su mirisa i dosta se koriste kao rezani cvet. Biljka je otporna na hladnoću pa se lukovice mogu ostaviti u zemlji. Lukovice se sade u jesen, na dubinu duplo veću od veličine lukovice i na razmak od 10-15 cm. Najbolje raste na sunčanom i umereno senovitom mestu. |